Moreİsh Nə alil B. buySskəl che Zzmer Xl5aas sd nlse
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.
Sadržaj
- 1 Popis mora podijeljenih po okeanima
- 1.1 Tihi okean
- 1.2 Atlantski okean
- 1.3 Indijski okean
- 1.4 Južni okean
- 1.5 Zatvorena mora
- 2 Vanzemaljska mora
- 3 Nauka
- 4 Također pogledajte
Popis mora podijeljenih po okeanima[uredi | uredi izvor]
Tihi okean[uredi | uredi izvor]
- Kalifornijski zaliv
- Aljaski zaliv
- Beringovo more
- Ohotsko more
- Japansko more
- Unutarnje more
- Žuto more
- Korejski zaliv
- Zaliv Po Hai
- Zaliv Liaotung
- Istočnokinesko more
- Južnokinesko more
- Zaliv Tonkin
- Tajlandski zaliv
- Filipinsko more
- More Mindanao
- Sulusko more
- Celebesko more
- Molučko more
- Javansko more
- Floresko more
- Bandsko more
- Timorsko more
- Arafursko more
- Zaliv Carpentaria
- Bismarckovo more
- Solomonsko more
- Koraljno more
- Tasmanovo more
Atlantski okean[uredi | uredi izvor]
- Sredozemno more
- Alboransko more
- Zaliv Sidra
- Mramorno more
- Crno more
- Azovsko more
- Egejsko more
- Kretsko more
- Jonsko more
- Jadransko more
- Novigradsko more
- Karinsko more
- Tirensko more
- Ligursko more
- Lionski zaliv
- Balearsko more
- Biskajski zaliv
- Sjeverno more
- Baltičko more
- Finski zaliv
- Botnički zaliv
- Keltsko more
- Irsko more
- Hebridsko more
- Norveško more
- Sjeverno ledeno more
- Barentsovo more
- Bijelo more
- Karsko more
- Laptevsko more
- Istočnosibirsko more
- Čukotsko more
- Beaufortovo more
- Amundsenov zaliv
- Melvilleovo more
- Zaliv Boothia
- Grenlandsko more
- Baffinov zaliv
- Zaliv Foxe
- Hudsonov zaliv
- Jamesov zaliv
- Labradorsko more
- Zaliv St. Lawrence
- Zaliv Fundy
- Sargaško more
- Karipsko more
- Meksički zaliv
- Weddellovo more
- Gvinejski zaliv
Indijski okean[uredi | uredi izvor]
- Crveno more
- Aqabski zaliv
- Adenski zaliv
- Perzijski zaliv
- Omanski zaliv
- Arapsko more
- Lakadivsko more
- Bengalski zaliv
- Burmansko more
- Veliki australijski zaliv
- Zaliv Spencer
- Zaliv St. Vincent
Južni okean[uredi | uredi izvor]
- Amundsenovo more
- Bellingshausenovo more
- Davisovo more
- D'Urville more
- More Kralja Haakona VII
- Mawsonovo more
- Rossovo more
- Scotia more
- Weddellovo more
Zatvorena mora[uredi | uredi izvor]
- Aralsko more
- Mrtvo more
- Galilejsko more
- Saltonsko more
Vanzemaljska mora[uredi | uredi izvor]
Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".
Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.
Tekući ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Razdioba tekućih područja bolje će se razumijeti kad sonda Cassini dovrši istraživanje.
Nauka[uredi | uredi izvor]
Termin "more" se također koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadržava.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Geografija
- Uvala
- Međunarodna pomorska organizacija
- Okean
- Rijeka
- Morska so
- Brod
- Voda
- Svjetski dan okeana
- Spisak luka
| Wikicitati imaju citate vezane za: More |
| Commons ima datoteke na temu: More |